Istarski ljudi i običaji

Koliko puta prije odlaska na odredište za odmor istražite kulturu življenja, autentične običaje i tradiciju regije u koju dolazite? Volite šetati, istraživati i rado popričate s lokalnim ljudima u mjestu gdje odsjedate? Tada je Istra pravo mjesto za Vaš odmor, a Vi ste dobrodošao gost i putnik gostoljubive Istre.
Smjestite se u komotno i lijepo uređenim apartmanima u priobalnom dijelu Istre ili živopisnim vilama s bazenom u malim mjestima s karakterističnom kamenom arhitekturom koja su se smjestila na blagim brežuljcima unutrašnjeg dijela Istre.

Istarski ljudi i običaji pod palicom drugih naroda i kultura

Kao posljedica različitih valova naseljavanja Istre tijekom više stoljeća, kultura, običaji i jezici zajedno s državnim granicama mijenjani su u različitim pravcima. Takve povijesne mješavine rezultirale su osobitostima osjećaja pripadnosti Istri kao kulturnoj regiji. No, ono što se nije mijenjalo i na što se stanovništvo Istre trebalo prilagoditi jesu geografski položaj i klima.

Kako bi sačuvali malobrojno plodno tlo, stanovnici Istre gradili su naselja na neplodnom tlu, rubovima polja, kraj vrtača ili uz vodu. Naselja su bila zbijena uz morske uvale ili uz obronke, a građevine su bile odvojene uskim, kamenom popločenim ulicama. Tako su nastali kilometarski dugi suhozidi, a njihov sklad i danas izaziva divljenje.

Pogledate li poprijeko istarskih polja, pronaći ćete rasute kažune - mala kamena poljska skloništa građena u suhozidu bez ikakvog veziva. Nalaze se najčešće na južnom i zapadnom dijelu Istre i najpoznatiji su istarski simboli. U istom dijelu moći ćete vidjeti i istarske hiže karakteristično izgrađene od kamena, fugiranih su zidova i krovova prekrivenih crijepom kanalicom.

Težački život za stanovnike Istre

Okruženi tako kristalno čistim morem, netaknutom prirodom, teškim kamenom i škrtom zemljom, stanovnici malog kontinenta od davnina su predodređeni za ribare i poljoprivrednike. U težnji da iskoristi sve što mu je ponuđeno, Istranin je bio skroman pastir u brdima Ćićarije, orač tvrde barbanske zemlje, vinogradar koji je dobivao nadaleko poznatu istarsku malvaziju iz zagasito crvene zemlje te ribar koji je u lučici strpljivo krpao mreže. Zbog toga se nerijetko može čuti kako je Istranin čovjek blage naravi, sporijih kretnji, pritajene snage, radišan i zahvalan na darovima rada svjestan težine života zbog čega je pomalo nepovjerljiv i teže sklapa prijateljstva.

Težinu života osjetile su i žene Istranke koje su na svojim leđima nosile cijelu kuću, a ne samo njezina četiri 'kantuna'. Vrijedne požrtvovne ženske ruke nisu obitavale samo u kuhinji već su spremno preuzimale i odrađivale najteže poslove.

U rijetkim prigodama znali su se razveseliti pjevanjem u dvoglasu, u tzv. istarskoj ljestvici, na tanko i debelo, popraćeno drevnim pastirskim glazbalima – roženicama, mihom ili duplicama. A uz pjesmu, plesao se i stari ples 'Balun' kojeg su Istrani izvodili u jednostavnoj smeđe-bijeloj u klin krojenoj suknenoj nošnji.

Tradicijsku nošnju uz još mnoge predmete iz života starih Istrana možete pronaći u svakom gradu na sajmu koji se održava tradicijski u atmosferi s daškom prošlosti.